Post COVID-19 zračni promet

Prema zadnjim pokazateljima, promet je krenuo, oporavak je pred vratima.  Potražnja raste, čini se da nam je svima dosta ograničenja, a to se nažalost vidi i po zadnjim pokazateljima rasta broja zaraženih u mnogim državama u okruženju.  Pojedina tržišta otvaraju svoja vrata, dok se globalno, neke zemlje još bore sa velikim brojem novozaraženih.

Prije izbijanja COVID-19 krize potražnja se izrazito isticala u ljetnom dijelu godine u kojem velik broj građana sjeverozapadne Europe traži odmor ili avanturu na jugoistoku, ponajprije u Grčkoj, Turskoj i Egiptu. Turistički sektor je izrazito pogođen. 

Naši najznačajniji tokovi su upravo oni koje tumačimo turistički orijentiranim i najviše pogođenim krizom, a udio tih letova kod nas iznosi preko 60% od ukupnog prometa.

Kriza je teško pogodila zrakoplovnu industriju i kompanije režu troškove na sve načine, države otvoreno pomažu nacionalnim prijevoznicima sa ciljem održanja poslovanja i radnih mjesta.  IATA upozorava da dio kompanija ovu krizu neće preživjeti, i proći će neko vrijeme prije nego se ponovno uspostave linije na koje smo već navikli. 

ANSP – planovi kontinuiteta poslovanja

Za to vrijeme, Upravitelj mreže (NM/EUROCONTROL) kao dionik Kriznog stožera Europskog civilnog zrakopovstva EACCC ima odgovornost za koordinaciju postupaka u kriznim situacijama i elaboraciju mjera prevencije u cilju zadržavanja kontinuiteta i sigurnosti operacija na razini Mreže (EATMN).  Zračni prostor pojedinih država do sada nije zatvaran. 

Objavljeni su planovi kontinuiteta poslovanja ANSP-a i objedinjeni u NM Network Recovery Plan sa ciljem što lakšeg i koordiniranog oporavka kod ponovnog rasta potražnje koji očekujemo kroz ljeto.

EUROCONTROL je krajem travnja objavio scenarije koji opisuju oporavak zračnog prometa u dva scenarija – jedan podrazumijeva koordinirani pristup u povratku operativnih procedura i ukidanja restrikcija koje su države uvele, a drugi je nekoordinirani i podrazumijeva izostanak takvih postupaka. Scenariji ne predstavljaju prognoze, već opisuju učinke odnosno posljedice provedbe tih mjera.

Pojašnjenje NM uncoordinated i coordinated scenarija nalazi se ovdje.

NM u koordinaciji sa prijevoznicima, ANSP i zračnim lukama svaki tjedan objavljuje scenario prometne potražnje za narednih mjesec i pol, (po novom je 6 tjedana, bilo je 4 tjedna unaprijed) a koji sadrži sve poznate bookinge i kupljene zrakoplovne karte u EU, ili barem veliku većinu.  Do sada je izdana osma verzija V8 tog scenarija, koji se već od svoje prve iteracije pokazao izrazito optimističan za naš prostor.

Scenario je temeljen na postojećim najavama i sažetku situacije po državama i aviokompanijama: – summary of state and airline responses, a u zadnjoj verziji potvrđuje prvi značajniji skok potražnje s početkom  srpnja.   U V8 u našem zračnom prostoru nešto ranije očekujemo cca 500 letova nego prema prethodnoj prognozi, a 1.000 letova se predviđa za sredinu srpnja. Obzirom na sve pokazatelje, i mi očekujemo potrebu za otvaranjem trećeg (nadamo se i četvrtog) sektora u srpnju i kolovozu, dok u kratkom vremenu možemo maksimalno ponuditi conf. 9 sektora, što je nekada i bio prosječan broj za ovo doba godine.

Situacija u podružnicama je istovjetna globalnoj, ali uslijed centralizacije ARO ureda podatke o broju preleta dobijamo sa vremenskim odmakom, pa možda podatci nisu kompletni.

Što se tiče prognoza i projekcija, još početkom travnja smo napravili nekoliko scenarija za ovu godinu, a koji nas služe i dalje.  U optimističnom scenariju (2020 sc 1) nadamo se godinu završiti sa oko 40-50% prometa (cca 320k IFR GAT) , a što ispada točno između NM Coord. i UN/Coord. scenarija za 2020,   koji su objavljeni skoro mjesec dana kasnije.

Do sada nisam naišao na konkretnije prognoze daljnjeg razvoja situacije u 2021. i dalje, a što će jako ovisiti o mogućem povratku virusa na jesen, i mogućim novim ograničenjima za koje se svi ipak nadamo da će izostati. Zato samo hrabro, i putujte što više avionom!

DC

Na današnji dan 1910. godine održan je prvi avionski let u Hrvatskoj

Dragutin Karlo Novak poletio je, prvi u Hrvatskoj, avionom konstruktora Slavoljuba Penkale 22. / 23. lipnja 1910. godine s vojnog vježbališta u Črnomercu (Kajzerica), u Zagrebu. Kasnije, avion se, prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja. Ipak, to je bio prvi let avionom na motorni pogon u Hrvatskoj i time Dragutin Novak postaje prvim hrvatskim pilotom u povijesti.

Dragutin Novak, rođen je u Zagrebu u Ilici 19. Rano je ostao bez roditelja, tako da je brigu o njemu preuzela teta. Osnovnu školu završio je u Krajiškoj ul. u Zagrebu, odlazi u konvikt u Tropavu (Šleska) gdje završava mehaničarski zanat za preciznu mehaniku. Odlazi sestri u Budimpeštu gdje 1910. prisustvuje natjecanju aviona. Kratko iza toga vraća se u Zagreb i zapošljava kod Slavoljuba Penkale koji u to vrijeme radi na konstrukciji aviona i postaje mu desna ruka kod izrade i ispitivanja letnih osobina, sve do prvog leta u Hrvatskoj, te do konačnog odustajanja Penkale od daljnjih radova na avionu.

Na poziv, prelazi k fotografu i poduzetniku Mihajlu Merćepu, koji je u međuvremenu također izgradio hangar pored Penkalina i doveo u Zagreb braću Slovence, Edvarda i Joška Rusjana koji su uz financijsku pomoć Merćepa počeli graditi svoj avion (inače, unatoč dojmu koji se stekao u dijelu javnosti, uglavnom njegovom zaslugom, sam Mihajlo Merćep nije nikada letio, niti bio konstruktorom ili sl., već poduzetnikom koji je želio iskoristiti slavu Edvarda Rusjana i kasnije Dragutina Novaka, na vrijeme uvidjevši budućnost zrakoplovstva).

Novak im se pridružio i pomagao pri izradi aviona. Avionom je krajem 1910. godine Edvard Rusjan poletio na probni let iznad Zagreba. Nakon pogibje Edvarda Rusjana 1911. u Beogradu, Novak radi s Joškom Rusjanom na više verzija Rusjanovog (sada: Merćep-Rusjanovog) aviona i bitno unapređuje dotadanje komande za dubinsko i postranično upravljanje “na ruksak”, osmišljavanjem i izradom volana za bočno upravljanje dubinom i nagibom, te mnoga druga poboljšanja.Dragutin Novak u avionu

Novak je na jednom od tih aviona pobijedio 20. i 21. kolovoza 1911. na Drugom avijatičarskom natjecanju u Budimpešti. Letio je i u Zagrebu, Osijeku, Budimpešti, a 5. svibnja 1912. pobjeđuje i na aeromitingu u Grazu gdje doživljava pad. Napušta ga slavohlepni gazda Merćep, ostavivši ga bez skrbi u bolnici, i tu se njihova suradnja prekida. Novak nakon izlaska iz bolnice radi u tvornici Puch. Vraća se u Hrvatsku 1913. i zapošljava kao moto-mehaničar u Velikom Ravnu kod Križevaca.

Koncem 1914. (1. listopada), odlazi u vojsku i nakon kraćeg vojevanja u pješadiji (gdje biva odlikovan), prebacuju ga u avijaciju Austro-Ugarske monarhije. Za pilotske zasluge dobio je Zlatnu medalju za hrabrost, Srebrnu medalju prve klase, titulu Feldpilota i Križ s vijencem. Od 1916. nakon ranjavanja prilikom borbenog leta (kada je nakon eksplozije granate pored aviona, oglušio na lijevo uho), postavljen je za učitelja letenja u najznačajnijoj vojno-pilotskoj školi Monarhije u Bečkome Novome Mjestu. Ima pilotske dozvole vojnog i civilnog pilota. Po završetku Prvog svjetskog rata odbio je ostati u Austrijskoj vojsci i vraća se u Veliki Raven obitelji (supruzi Anđeli r. Pongrac i tek rođenoj kćerki Nevenki, kasnije dobivaju i kćer Dešu). Prestaje trajno letjeti, tako da se više nikada nije vinuo u zrak niti kao putnik. Seli se s obitelji u Križevce gdje kratko radi u paromlinu, vraća se zatim u Zagreb na Anatomski institut Medicinskog fakulteta, a 1923. ponovno radi u Križevcima u gradskoj Munjari-elektrani. Osniva 1927. u Križevcima vlastito autoprijevozno poduzeće, autobus i taksi prijevoz putnika. Nakon 1945. ostaje bez autoparka i zapošljava se 1948. kao ravnatelj Gradskog autobusnog poduzeća u Križevcima. Sljedeće, 1949. do umirovljenja 1954. radi na Poljoprivrednom tehnikumu u Križevcima. Nakon 50 godina, 1970.g., vraća se u rodni Zagreb s obitelji, gdje 31. listopada 1978. umire u 86. godini života.

Nakon 1918.godine, sustavno je narednih 60 godina prešućivan njegov doprinos povijesti hrvatskoga zrakoplovstva. Zalaganjem obitelji i entuzijasta, konačno je njegov doprinos vrednovan uvrštavanjem u Hrvatsku enciklopediju LZMK (7. tom), a uskoro se očekuje i njegovo uvrštavanje u Hrvatski biografski leksikon. O njemu je snimljena i prikazana dokumentarna TV emisija “Dragutin Novak – prvi hrvatski letač” 2000. godine, a pored aerodroma Lučko postoji ulica s njegovim imenom (zaslugom ing. Borisa Puhlovskog pisca knjige o Dragutinu Novaku iz 1995.). Najkompletnije djelo o povijesti hrvatskog zrakoplovstva i doprinosu Dragutina Novaka, napisala je 2001. Zlata Klapčić pod naslovom “Posrtanje u nebo – povijest rane avijacije u Hrvatskoj”.

Grad Križevci odužio mu se postavom spomen-ploče na kući u kojoj je živio i radio, nazvavši susjedno šetalište imenom Dragutina Novaka te nazvavši njegovim imenom Aeroklub. Na svojoj rodnoj kući u dvorištu zgrade u Ilici 19. u Zagrebu još nema spomen-ploču. Predstojeća proslava 100. obljetnice prvoga leta u Hrvatskoj 2010. godine, prilika je za ispravak i te, posljednje nepravde.

Genijalni konstruktor i izumitelj Slavoljub Penkala i prvi hrvatski pilot Dragutin Novak, nerazdvojan je dvojac u pionirskim počecima razvoja hrvatskog zrakoplovstva motornim avionima, oni su svojevrsna naša braća Braća Wright.

Izvor: wikipedia

Naslovna fotografija: dtom

Danas je sletio prvi ovosezonski međunarodni let iz Kölna.

I u Zadru danas prvi međunarodni let od otvaranja granica.

Prvi Lufthansin let za Pulu od otvaranja granica!

Danas je u Zračnu luku Pula sletio prvi zrakoplov iz međunarodnog reda letenja. Lufthansinim letom stiglo je 87 putnika!

SR

COVID-19 Interview

IFATCA – International Federation of Air Traffic Controllers’ Associations započela je prije nekoliko tjedana seriju razgovora sa liderima nacionalnih profesionalnih udruga na temu COVID-19. Tako je došao red i na novog predsjednika HUKL-a, Željka Oreškog, koji je “nastupio” u paru sa predsjednicom ATC udruge iz Urugvaja, gđom. Rossanom Croci.

Pitanja su bila aktualna, dakle: prvo o zdravstvenim izazovima tijekom mjera za zaštitu zdravlja i tzv sanitarnih mjera nametnutih od strane Nacionalnog stožera CZ i drugo o tome kako smo nastavili kontrolirati promet i situaciju i koji su planovi za budućnost i koji su ekonomski utjecaji krize u našoj zemlji.

Ako vas zanima pogledajte tridesetminutni video u nastavku.

Ostali razgovori sa prethodnim sugovornicima iz drugih zemalja dostupni su na sljedećem linku: https://ifatca.org/covid-19-interviews

Croatia Airlines zbog gubitaka u koronakrizi od države traži pomoć, evo koliko im novca treba

Izvor: Jutarnji list

U Vladi su, doznajemo, spremni pomoći pokriti gubitke, ali će tek nakon izbora odlučiti koliki će to iznos biti.

Croatia Airlines tražit će pomoć od države od 700 milijuna kuna, što bi trebalo biti dovoljno da kompanija premosti pad prometa zbog koronavirusa te za daljni razvoj flote kako bi bila konkurentna na tržištu, doznaje Jutarnji list.

Prema našim informacijama, u kompaniji na osnovi svih dostupnih podataka procjenjuju kako bi gubitak zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa na kraju godine mogao biti oko 150 milijuna kuna. Usporedbe radi, gubitak na kraju prošle godine iznosio je 79,3 milijuna kuna. Preostalih 550 milijuna kuna bi se, prema preporuci financijskih savjetnika koji su radili na pronalaženju strateškog partnera, trebalo uložiti u daljnji razvoj flote.

Po neslužbenim informacijama, u Vladi su spremni državnom financijskom pomoći pokriti gubitke nacionalne aviokompanije, ali će se o tome koliko će to biti odlučiti nakon izbora.

Naši sugovornici napominju kako Europska komisija po tom pitanju ne bi trebala raditi nikakve probleme. Uostalom, Austrija je najavila pomoć o 450 milijuna eura za spas Austrian Airlinesa, Francuska planira izdvajanje 14 milijardi eura za spas Air Francea i svoje avioindustrije, a Njemačka 9 milijardi eura za spas Lufthanse.

Iako pojedini naši sugovornici smatraju kako država ne bi trebala ulagati gotovo 100 milijuna eura u Croatia Airlines jer je to, prema njima, neisplativo, većina ipak smatra kako je ova pandemija pokazala da je nacionalna aviokompanija važan strateški resurs u kriznim situacijama. Vlasništvo nad Croatia Airlinesom Vladi je omogućilo svojevrsnu mobilizaciju njezinih aviona za potrebe hitnog prijevoza humanitarne pomoći i ostalog cargo prijevoza. Upravo je njenim avionom obavljena evakuacija dijela vojnika iz Afganistana.

Također, jedino su avioni Croatia Airlinesa letjeli u doba najrestriktivnijih mjera te se hrvatskim građanima olakšao povratak iz inozemstva u Hrvatsku. Nadalje, mjesec dana nakon popuštanja mjera na hrvatskim aerodromima prisutni su i dalje samo avioni Croatia Airlinesa koji lete na domaćim i inozemnim linijama. Bez njih bi aerodromi i dalje bili zatvoreni.

Strane kompanije dolazak u Hrvatsku najavljuju tek za početak srpnja. Važnost nacionalne aviokompanije, smatraju naši sugovornici, bit će još više izražena u sljedećih nekoliko mjeseci.

Naime, privatni vlasnici aviokompanija u situaciji već akumuliranih enormnih gubitaka sigurno neće otvarati komercijalno neisplative linije, a to bi za Hrvatsku u kontekstu turističke sezone bez domaće aviokompanije bila katastrofa. U trenutku drastičnog pada interesa za komercijalno letenje, privatni vlasnici sigurno tijekom leta prema Hrvatskoj neće uvoditi velik broj linija jer im se neće isplatiti. S druge strane, Vlada kao vlasnik Croatia Airlinesa može narediti da u svrhu održavanja turizma i gospodarstva održava i trenutno nerentabilne linije.

Premda iz Croatia Airlinesa najavljuju postupno otvaranje novih linija prema inozemstvu s naglaskom na polaske iz Splita, Zadra i Pule, rezervacija karata za ljetne mjesece je izuzetno loša. Na osnovi sadašnjih rezervacija, potkraj lipnja Croatia Airlines će obaviti samo 30 planiranih letova, a pad bookinga za preostali dio ljeta veći je od 50 posto.

No, u Croatia Airlinesu se nadaju kako bi se situacija ipak mogla nešto popraviti jer se sada karte kupuju nekoliko dana prije leta, a ne kao prije mjesecima ranije. Stoga se ipak nadaju nešto boljim rezultatima tijekom turističke sezone.

CANSO proposes aviation crisis recovery plan for Europe

Source: CANSO

Brussels, 12 June 2020 – The aviation sector is faced with an unprecedented crisis which has had a devastating impact on revenues and put the industry’s collective survival into question. With traffic levels in Europe at around 15% of what they were last year, the Civil Air Navigation Services Organisation (CANSO) is calling for a solution to the financial burden of the crisis caused by the decline in air traffic that will work for the whole aviation sector – airlines, airports and air navigation service providers (ANSPs).ANSPs are in the unique position of being mandated to keep the skies fully open and sectors staffed even when traffic levels and the related ANSP revenues are at a record low. They are also responsible for maintaining the well-being of their staff working in air traffic control centres during a public health emergency. Many airlines have already been promised state aid or are negotiating government support. According to IATA’s latest figures this already amounts to $30 billion (€26.4 billion) within Europe alone. At the same time, the airlines have been allowed to defer their payment of air traffic control fees due to a significant shortfall in passenger revenue. By contrast, the state financing promised to ANSPs has been far more limited, and they must now seek loans. Although CANSO members are making significant cuts to their cost base (e.g. furloughing staff, voluntary salary cuts, postponing/cancelling non-vital investments), these are not enough to cover the financial gap.“When it was conceded to allow airlines to defer payment of their fees to our members in April, we saw this as a one-off action rather than a permanent mechanism to transfer the financial burden from the airlines to the ANSPs. We understand the pain our customers are in, but in the future, we need to return to the position where airspace users pay for the essential service provided by ANSPs,” said CANSO’s European Director, Tanja Grobotek. “We strongly contest any notion that our members are in a position to provide financing to the airlines.”CANSO therefore calls for a European, industry-wide recovery plan to get planes flying again. This should be based on two pillars. Financial support from the EU for the whole aviation sector – CANSO calls on the EU to provide whatever financial support is needed to get ANSPs, airlines and airports through the crisis period. This should be done in a holistic way which does not favour one branch of aviation over another and is potentially accessible to all. A temporary revision of the EU Performance and Charging Scheme – Air traffic control services fees are determined by the EU’s Performance and Charging Scheme, which sets performance targets for ANSPs and regulates how they are paid by airlines. It is now under severe strain due to the drastic fall in traffic. CANSO therefore calls for a temporary solution that works for both the ANSPs and the airlines until traffic recovers to levels that make the Scheme sustainable again. Airlines should remain legally liable for payment of fees for the duration of this crisis, just as ANSPs should remain legally liable to provide a service, EU support is required to cover the gap between what the airlines can afford to pay and what they owe the ANSPs for their services. CANSO underlines that this support must be temporary. CANSO cannot sign up to any solution which puts future ANSP revenues, and thus their service provision, in any doubt. Many CANSO members are now trying to secure additional financing on commercial terms to preserve liquidity, and this hinges on a guarantee of future revenues. Any further legal uncertainty regarding the Performance and Charging Scheme could jeopardise the efforts to secure this crucial funding. CANSO therefore calls on EU policymakers to adopt a solution which supports the whole aviation sector through this crisis and does not favour one branch over another.
Notes for editors
 About CANSOCANSO – the Civil Air Navigation Services Organisation – is the global and regional voice of air traffic management (ATM) worldwide. CANSO Members support almost 90% of world air traffic. Members share information and develop new policies, with the ultimate aim of improving air navigation services (ANS) on the ground and in the air. CANSO represents its Members’ views to a wide range of aviation stakeholders, including the International Civil Aviation Organization, where it has official Observer status. CANSO has an extensive network of Associate Members drawn from across the aviation industry.For more information please contact:

Deborah Seymour 
CANSO Director of Communications

+31 63 047 5595
deborah.seymour@CANSO.orgFreyja Moorhead
CANSO Communications Manager+31 65 781 3747
freyja.moorhead@canso.org

Lufthansa opet leti prema Hrvatskoj, evo koje linije se vraćaju

Izvor: index.hr

KAKO je ranije najavljeno, Lufthansa će od kraja lipnja letjeti na linijama iz Frankfurta prema Dubrovniku i Puli.

U najnovijem priopćenju kompanija je objavila modificirani red letenja u kojem ima nekoliko novosti vezano uz destinacije u Hrvatskoj prema kojima Lufthansa inače prometuje u ljetnom redu letenja.

Vraćaju se linije München – Dubrovnik i München – Split

Uz ponovno uvođenje linije Frankfurt – Dubrovnik, Lufthansa će od 20. lipnja ponovno prometovati i na liniji München – Dubrovnik, jednom tjedno, svake subote. Veći broj tjednih letova očekuje se od početka srpnja, kada bi kompanija mogla letjeti na obje linije (iz Frankfurta i Münchena) svakodnevno prema Dubrovniku.

Lufthansa se ponovno vraća i u Zračnu luku Split, povezujući ovaj grad s Frankfurtom i Münchenom.

Od 20. lipnja uvodi se linija München – Split, jednom tjedno, svake subote, a od 27. lipnja i linija Frankfurt – Split, također jednom tjedno, subotom. Kao što je slučaj i s Dubrovnikom, od srpnja se očekuje veći broj tjednih letova prema Zračnoj luci Split.

Lufthansa će na linijama prema Splitu i Dubrovniku koristiti zrakoplove iz A320 obitelji (A319, A320, A321) sukladno potražnji i bookinguna svakom pojedinom letu. Na liniji iz Frankfurta prema Puli koristit će se zrakoplovi manjeg kapaciteta.

Izgledno je da kompanija u lipnju neće pokrenuti ostale linije prema Hrvatskoj (Zadar i Rijeka), dok će liniju München – Zagreb vrlo vjerojatno pokrenuti Croatia Airlines s kojom Lufthansa ima code-share ugovor.

Održana 28. redovita izborna skupština HUKL-a

29.5.2020. sa početkom u 17:00 sati, održana je redovita izborna skupština strukovnog udruženja kontrolora letenja u Hrvatskoj u svojem 28. izdanju, no prvi puta na revolucionaran i inventivan način, ne samo sa prisutnima u dvorani u Zagrebu, već i sa preko dvadeset članova online, preko aplikacije Zoom. Tehnički je sve prošlo izvanredno i na zadovoljstvo svih sudionika.

U Zagrebu je bila “režija” sa tri kamere, mikrofonom i velikim platnom, kao i 12 prisutnih članova

Organizirali smo se tako da su u Zagrebu, zajedno sa predsjedavajućima skupštine i izbornom komisijom, sjedili članovi koji su bili u mogućnosti doći osobno, dok su online sudjelovali članovi u Puli, Zadru, Rijeci i Dubrovniku, ali i iz drugih gradova gdje su se pojedini članovi zatekli i željeli sudjelovati u radu online. Raspravljene su uobičajene teme, no i usvojene neke promjene statuta Udruge, posebno oko restrukturiranja regionalnih jedinica.

U Zadru je bila druga najbrojnija ekipa od 5 članova i tehničkom podrškom

Izabran je novi team, novi Izvršni odbor, koji po novome sada čini 12 članova, 11 koje je izabrala i potvrdila skupština, dok je 12. član naš predsjednik HSSKL-a, Krešimir Rakoci, koji ima savjetodavnu ulogu u novom izvršnom odboru.

Naš tim čini 12 članova sa specifičnim zadacima i velikom posvećenošću svojoj profesiji. Osim predsjednika, tu su voditelji pojedinih komiteta – odjela zaduženih za određene domene poslova, kao i tajnik. Također, podjeljeno u 6 smislenih, međusobno povezanih lokacijskih grupa, koju svaku vodi jedan predstavnik u Izvršnom odboru, pokrivamo teritorij cijele Hrvatske. 11 ljudi je izabrano od strane naših članova i imaju pravo odlučivanja.

Željko Oreški

Predsjednik HUKL-a

Predsjednik HUKL-a zastupa HUKL u zemlji i inozemstvu, a po svojoj funkciji je i predsjednik Izvršnog odbora.

Email: zeljko.oreski@hukl.org

Mario Šprljan

Voditelj B komiteta – dopredsjednik HUKL-a

B komitet je tehnički komitet. Dopredsjednik HUKL-a u slučaju spriječenosti zamjenjuje predsjednika HUKL-a u svim pravima i dužnostima.

Email: mario.sprljan@zd.t-com.hr

Marijan Vuković

Voditelj komiteta A

Komitet A je administrativni komitet. Marijan je u isto vrijeme i član IO HSSKL-a, i povezuje rad obe organizacije u domeni legislative.

Email: marijanvukovic1@gmail.com

Igor Tot

Voditelj C komiteta

C komitet je profesionalni komitet. Igor je u isto vrijeme i član IO HSSKL-a, i povezuje rad obe organizacije u domeni profesije. Također je zadužen za vođenje evidencije osiguranika dozvola KZP sa tvrtkom UNIQA.

Email: igor.tot20@gmail.com

Nikola Markulin

Tajnik udruge

Tajnik HUKL-a vodi zapisnike o sjednicama Izvršnog odbora i dostavlja ih članstvu na uvid, čuva dokumentaciju i pečat HUKL-a i vodi administrativno poslovanje HUKL-a.

Email: atc100@gmail.com

Nino Zlopaša

Predstavnik podružnice COK Zagreb

Zastupa članove koji posjeduju licencu oblasnog KZP.

Email: ninozlopasa@yahoo.com

Alan Matković

Predstavnik podružnice Dubrovnik

Zastupa članove koji rade u podružnici Dubrovnik.

Email: colosuszg@gmail.com

Stipe Rupić

Predstavnik podružnica Pula, Rijeka i Lošinj.

Zastupa članove koji rade u podružnicama Pula, Rijeka i Lošinj.

Email: stipezg@yahoo.com

Nikola Ražov

Predstavnik podružnica Zadar, Split i Brač.

Zastupa članove koji rade u podružnicama Zadar, Split i Brač.

Email: nrazov@yahoo.com

Neven Novak

Predstavnik podružnica APP Zagreb, AKZP Zagreb/Lučko i Osijek.

Zastupa članove koji rade u podružnicama APP Zagreb, AKZP Zagreb, Lučko i Osijek.

Email: hukl.zag@gmail.com

Davor Crnogorac

Predstavnik članova koji ne posjeduje licencu KZP iz Zagreba.

Zastupa članove koji rade u Zagrebu, u raznim odjelima, a ne posjeduju licencu KZP.

Email: davor.crnogorac@crocontrol.hr

Krešimir Rakoci

Predstavnik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja – predsjednik HSSKL-a

Sudjeluje u radu IO HUKL-a u savjetodavnoj ulozi, povezuje rad strukovnog sindikata i strukovne udruge oko zajedničkih tema.

Email: krakoci@gmail.com